Tuesday, April 8, 2008

in/ex

U matematici i filozofiji, pa cak i u filosofiji, figurira dualizam ekstensionalnog i intensionalnog. Vezuje se za svaki izraz, od jezickog do matematicke formule. Iz ekstensionalnog ugla, vazna je samo konacna vrednost izraza, ono na ste referise, ili velicina kojom rezultira, ili istinosna vrednost, prema oblasti. Iz intensionalnog ugla, vazno je pre svega kako se do toga dodje, vazan je sam izraz. Jedan od prvih koji se ovim dualizmom ozbiljno pozabavio je Frege, otac savremene matematike, logike i semantike. Svakodnevni primer koji daje je zvezda vecernjaca u odnosu na zvezdu zornjacu. I jedno i drugo je Venera, isti objekat. Ali dva razlicita izraza. Ekstensionalno govoreci, "zvezda vecernjaca je zvezda zornjaca" je tacan iskaz. Intensionalno - nije. Nije isto. Ili u matematici: 2+2 u odnosu na 24/6. I jedno i drugo vredi 4. Ekstensionalno - isto je, 2+2 = 24/6. Intensionalno - nije, postoji intensionalna matematika, u kojoj ne vazi 2+2 = 24/6. I postoje i ekstensionalni i intensionalni formalizmi, sistemi - i u logici, i u matematici, i u semantici. Prosto, to je izbor koji se mora naciniti pre nego sto se krene u gradjenje formalnog sistema. Npr. prirodni jezik se u nekim aspektima mora tretirati intensionalnim formalizmima, jer zelimo da budemo u stanju da se bavimo razlikama izmedju izraza "onaj sto lici na engleskog trgovca tekstilom" i "Slobodan u svakom smislu Marjanovic". A opet, semantika ponekad treba da bude ekstensionalna, da bi npr. anafore mogle da se vezuju za antecedente. I tako, i jedan i drugi aspekt imaju znacajne domene primene, ima i mesovitih sistema, ali oni su uvek smese a ne legure, da iskoristim terminologiju hemije, uvek ostaju razdvojeni.

Meni se nekako taj dualizam dobro vezuje za dualizam izmedju zapadne i istocne kulture. Zapad ima ekstensionalni pristup: vazno je sta nesto trenutno predstavlja za mene, samo konacna vrednost, povrsinska. Nije vazno kako si do necega dosao. 50 evra je 50 evra, dal je zena za njih tri dana prala kupatila ili se pola sata jebala sa musterijom pod crvenim svetlom - isto je. Postoji jaka paralela izmedju pragmatizma i ekstensionalnog. A istok je intensionalan. Vazno je kako se do necega dolazi. I kao najdrasticnja, ili najfatalnija razlika u tom smislu - razlika u identitetu. Na istoku - identitet coveka, etnikuma, kulture, izvodi se iz vremena i mesta, iz istorije - kako je nesto nastalo, koji su mu preci, i iz geografije - koji prostor zaprema, i u kom kontekstu se taj prostor nalazi. Na zapadu, identitet je ono sto sada vidis. Ono sto mozes da identifikujes na licu mesta. Danas sam pravoslavan, sutra mogu biti budista, te dve stvari jedna s drugom nemaju nikakve veze. Danas sam Srbin, sutra mogu biti Norvezanin. Nema veze. Danas sam hetero, sutra mogu biti sodomo - nema veze. I ja ovo govorim bez ikakvog vrednosnog suda. Obe stvari imaju svoje prednosti. I - nema prelaza iz jedne u drugu, mogu se praviti smese, ali ne legure. Ne moze intensionalac postati ekstensionalac, ne da mu istorija. Ne moze ni ekstensionalac postati intensionalac, jer ce istoriju i geografiju, i samu intensionalnost, doziveti ekstensionalno.

Samo ostaje Slobodan Marjanovic da zivi jednom nogom u jednom, drugom u drugom svetu.

3 comments:

Anonymous said...
This comment has been removed by a blog administrator.
Slobodan said...

Ja bih samo za Istok zamenio "kako se do nečega dolazi" sa "žal za propuštenim prilikama", a za Zapad bih dopunio - jer evropski zapad zanima kako se do nečega došlo, tako da bi pre "zapad" u crtici mogao da se odnosi samo na Ameriku. Isto, što se tiče porekla - evropski zapad se razlikuje od Amerike.
Za Istok (ili ono što se ovde podrazumeva kao Istok) bih prepravio tezu da se identitet vezuje za "vreme, mesto i istoriju" , jer se identitet tu vezuje za romantizovanu (čak i mitsku, nerealnu) prošlost, sa još jednom dopunom da se u Evropi jednako vodi računa o istorijskom vremenu i prostoru u smislu porekla kao i na Istoku.

Anonymous said...

прочитајте цео блог прилично добро

Creative Commons License
Neodinamika by Arsenijevic and Mitrovic is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported License.