Saturday, January 23, 2010

Malo sam pripit

'Pripit', ili cesce 'malo pripit' (mnogo cesce nego 'pijan' ili 'malo pijan') su opisi za sopstveno stanje tokom pijanstva, ma kako tesko to pijanstvo bilo u momentu govora. Cak vazi da je opis 'malo sam pripit' obrnuto proporcionalan tezini pijanstva. Dok god moze da se odrzava razgovor u (sirim) okvirima pristojnosti vazi opis 'malo sam pripit', po pravilu propracen ne toliko suptilnim osmehom. Taj osmeh koji bi u treznom stanju bio nazvan 'umilnim', posto je u pijanstvu uslovljen slabijom kontrolom duha i tela te zato nevesto i naivno izveden, upravo odaje tesko pijanstvo.

Sledeceg dana ili kasnije tokom dana pre spavanja, u trenutku sagledavanja - pred samim sobom ili pred bliskom osobom - prethodnog, pijanog stanja, cuje se: 'Bio sam pijan' ili 'pijan sam kao letva/bulja/cuskija'. Razlika u kvalifikovanju stanja tokom i posle pijanstva signalizira da je govornika tokom pijanstva sramota sopstvene alkoholisanosti i da to pokusava da saopsti, ali istovremeno saopstava da se dobro oseca i zeli da i drugi to znaju. U kombinaciji sa 'umilnim' osmehom navedene reci signaliziraju da se radi o tezem pijanstvu, ali pijanac se oseca odlicno - a zbog "male pripitosti" izaziva simpatije kod sagovornika.

Bliska osoba ce isto tako, sa simpatijama ili sa pomirenoscu, govoriti o pijanstvu bliske osobe u trecem licu: "Malo je pripit/a" (a ne "pijan/a je kao stoka), cak ce bliska osoba biti iskrenija u opisu i reci ce cesto "malo je pijan/a", ali opet umanjivsi kvalifikaciju. Tek ce se u prepricavanju koristiti realistican opis: "Bio je pijan kao...".

Jednako funkcionise pijana komunikacija u engleskom jeziku: "I'm a little tipsy" (ili a little drunk). Ovde bi 'a little' moglo da se okarakterise kao nepotrebno, pleonazmicno - koliko i 'malo' u srpskom, ako pripit oznacava umanjenje kolicine pijanosti, kao sto to cini 'tipsy'. Obe reci bi zapravo trebalo da oznacavaju predpijano stanje, ali potreba da se predpijanost saopstava ne postoji - tek kad sam tresten pijan kazem malo sam pripit.

4 comments:

L said...

Holandjani uopste ne poznaju pojam iskrenog interesovanja za coveka......ovo je deo tvog teksta iz 2008..Pitam se da li zivis u Holandiji, ili si taj utisak stekao proputovanjem.
Ja zivim u Holandiji,mnogo sam starija - baka ,i srecem nase ljude koji se nesto stalno zale na Holandane i Holandiju.Ja imam divna iskustva. Po meni Huizinga ( Holandanin ) je napisao najlepsu povest srednjeg veka, da ne nabrajam ostale autore i dela iz kojih se vidi koliko ETO i neki Holandani imaju siroku dusu, i interese za druge kulture i ljude.Sve zavisi od toga u kom se drustvu kreces.Holandija je bila ( a u mnogo cemu je i danas )seljacka zemlja,pa je karakter ljudi usmerila ta borba oko "peska " ( njihove zemlje)..i mnogo toga sto uz seljackog ide .Zivela sam par godina sa Slovencima ..nista drugaciji ...samo mnogo..mnogo suzdrzaniji. Pozdrav

Boban said...

U vreme kada sam napisao post, ziveo sam u Holandiji, i to vec jedno osam godina. I mislio sam na interesovanje za konkretnog pojedinca. Siroka dusa je pojam koji verovatno svako definise na svoj nacin, ali da holandjani imaju brojne izuzetne kvalitete je nesumnjivo. Da su napisali mnoge vazne knjige, uradili mnoge velike stvari, sve stoji. Ustvari, bas da bi uradili sve te stvari, narocito da se bore protiv vode, trebalo im je da zajednistvo, odnosno da drustvo funkcionise sto je bolje moguce. Da bi drustvo funkcionisalo tako kako funkcionise holandsko, licno interesovanje za coveka se mora svesti na sto manju meru. I oni su to uradili. Svaka dobra stvar u jednom drustvu ima svoju cenu, to je moj zakljucak nakon zivota u cetiri razlicita drustva. I nisam pisao tekst u tonu zaljenja specificnog za stranca u bilo kom okruzenju, jer stranci se u vek zale, vec sam vise zeleo da osvetlim nekoliko crta u njihovom mentalitetu, bez licnog vrednosnog suda. I napomena, tekst o pripitosti pisao je Slobodan, a tekst o Holandjanima ja, Boban - ovaj blog pisemo zajedno (u meri u kojoj ga pisemo), i nisu svi tekstovi istog autora.

rehab said...

Ja smatram da su Holandjani mnogo vise zainteresovani za ljude nego npr. Srbi. Humanost je kod njih izuzetno razvijena, socijalni sistem, a Srbi ili Balkanci uopste se hvale nekom slovenskom dusom, koja je mozda nekada i postojala, ali je sada vise nema.

Boban said...

Ma sve je to u redu, ali ja sve vreme naglasavam da pricamo zainteresovanosti za pojedinca, u smislu emotive reakcije na pojedinca, radoznalosti, vezivanja, prijateljstva... A kako se oni ponasaju na nivou drustva, odnosno kakve su knjige pisali, da li se interesuuju za druge kulture, to je sve nesto drugo, i o tome nista nisam rekao.

Creative Commons License
Neodinamika by Arsenijevic and Mitrovic is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported License.