Showing posts with label determinizam. Show all posts
Showing posts with label determinizam. Show all posts

Sunday, September 16, 2007

Pomor pcela (i sta je o tome rekao Ajnstajn)

E sad, posle belih medveda i spokoja, ono sto je mene torpediralo u novi talas pojacane brige je masovni pomor medonosnih pcela kojem bukvalno nijedna struktura nije zasigurno odredila uzrok.

Uz svu moju fascinaciju pcelinjim zajednicama, tesko mi je da ubedljivo prenesem ozbiljnost situacije - u Americi se ona mozda najuspesnije docarava potencijalno izgubljenim parama. U poslednjih desetak godina broj pcela kod odgajivaca se smanjio za polovinu, dok je samo u poslednjih nekoliko meseci u Americi (gde je nestala cetvrtina svih pcela do sada ove godine) i Evropi zabelezen pomor miliona drustava pcela. Godisnja steta u poljoprivredi od takve katastrofe se samo u Sjedinjenim Drzavama procenjuje na 14 (cetrnaest) milijardi dolara. Bolest koju su naucnici za sad nazvali poremecajem ”propasti pcelinjih drustava” – PPD (colony collapse disorder - CCD), zestoko drma pcelarsku industriju, pa i poljoprivredu razvijenih zemalja. Same pcele i njihov med mozda i nisu prevelik faktor u privredi – ali pcelinje oprasivanje cveca, voca i povrca, a narocito lesnika, donosi milijarde dolara. Pcelari sa svojim pcelama putuju sa jednog na drugi kraj kontinenta, sele kosnice kamionima i postavljaju ih na odredjeno vreme u blizinu vocnjaka i plantaza - izlazuci pcele stranim sredinama.

Niko do danasnjeg dana ne zna sta je razlog bolesti insekata, a carsijski se nagadja o svakojakim uzrocima – od raznih virusa do zracenja mobilnih telefona. Autopsija na telima zarazenih pcela ukazuje da pcele kao da boluju od nekoliko razlicitih bolesti i prosto se raspadaju. Svejedno, posledice su takve da kosnice ostaju prazne, pcele napustaju maticu i umiru pojedinacno dalje od zajednice - a paraziti, zivotinje i insekti, koji bi inace dosle do meda i polena posto ga pcele napuste iz drugih razloga, ni ne prilaze kosnicama. U sjajnom clanku u New Yorkeru od sestog avgusta, Elizabeth Kolbert prati kratku istoriju bolesti i pcelare u Americi koji su prvi prijavili stetu.

”Izraelski virus akutne paralize” (Isreali acute paralysis virus) uvezen preko Australije i jos jedan, za sad nepoznat virus – nalik na virus Kasmirske pcele, u kombinaciji sa Varoa parazitom (Varroa mite, koji pogadja americke pcele, a ne australijske) i Nosema ceranae gljivicama, seju brzu smrt medju zarazenim pcelama i to najvise u Americi. Bas 2004, kad su u Americi poceli da uvoze australijske pcele, uoceni su prvi znaci PPDa. Bilo kakva zaraza se brzo prenosi citavom kolonijom jer su kosnice, ta domestikovana stanista pcela, poput ostrva - kao mesta skucenog prostora, jednostavno pogodne za sirenje virusa.

Albert Ajnstajn (Einstein) je navodno nekad izjavio da od momenta kad pcele nestanu sa zemlje, covecanstvu ce preostati samo 4 godine zivota. Nema pcela, nema oprasivanja, nema biljaka, nema zivotinja, nema ljudi. Nigde, istina, nije potvrdjeno da je Ajnstajn to zapravo rekao, ali uvek je zgodno kad se za neku tako zvucnu izjavu veze tako poznata licnost kojoj se prosto veruje.

S druge strane nauke, pripadnik ezotericne tradicije, Rudolf Stajner (Rudolf Steiner) dvadesetih godina proslog veka je pricao o buducem pomoru pcela zbog vestackog razmnozavanja. U nemackom govornom podrucju se uveliko evociraju njegove ”prorocke” reci jer Nemacki pcelari trpe ogromne gubitke, a Stajner je pomor i predvidjao za ove decenije. Pcelarstvo u celim Sjedinjenim Drzavama i u Zapadnoj Evropi je duboko ugrozeno, a u Srbiji je u maju 2007. u okolini Bora, u selima Veliki i Mali Krivelj, prijavljen masovni pomor pcela - istovremeno kad PPD besni i u Evropi. Ne zna se jos da li su pcele pogodjene istim virusom ili cim drugim.

Beli medvedi

Uhvatio sam sebe kako prevrcem ocima na zabrinutost kad se cuju prognoze u vezi sa neizbeznim katastrofama koje ce se desiti zbog zemljinog zagrevanja. Ipak i dalje kao zadusna baba pratim vesti u vezi sa promenama klime, otapanjem leda i Severozapadnim Prolazom, pticjim gripom i ugrozenim vrstama – briga se odomacila, duboko je u svesti - ali posto i svi ostali iz mog okruzenja se istim bave jos i priljeznije nego ja, onda se lagano nekako uspokojavam. Izmedju ostalog i zbog nedavnih predvidjanja sudbine polarnih medveda, koji ce navodno vecinom nestati do 2050 – svih 15-16 hiljada, koliko ih vec ima. Razmisljam sa patosom da ce, posto svi iz raznih razloga vole ideju belih medveda, kod celog covecanstva koje moze da priusti da se stara o prirodi konacno da se ustolici istinska briga za buducnost planete i tokom zimskih praznika.

Doduse, iz Busove kancelarije su nedavno nalozili svojim predstavnicima da nikako ne pominju polarne medvede, klimatske nepogode i Kjoto u razgovorima sa zvanicnicima drugih zemalja, da se ne bi i na taj nacin otezalo ranjivoj americkoj privredi u trci sa kineskom. Ima jos takvih prepreka za briznost, ali i naglaseni determinizam koji se tice globalnog zagrevanja, iako valjda podize svest makar malo, je sve vise naklapanje nego neki poziv na urgentnost koji bi iskorenio lenjost i bahatost prema prirodnoj okolini. Informacija koja prenosi da ce se skorim skretanjem Golfske struje Evropa pretvoriti u klizaliste kod nekih ljudi izaziva paniku, dok kod drugih novo nezadovoljstvo zbog previse panike ni oko cega bitnog. Skretanje Golfske struje i remecenje temperaturne ravnoteze u Atlantskom okeanu je nemoguce spreciti, to je neminovnost i Evrope nece biti.

Nekakvo odmereno glediste bi verovatno bilo: da je dinamika odnosa coveka i ekoloske sredine takva da se neprekidno proizvode nova stanja i nove okolnosti, dinamika je ubrzana ili intenzivirana, da tako kazem. S tim u vezi, razborito je razmisljati da je covek delom proizveo pticji grip i njegove posledice – jer, recimo, gaji pilice tamo gde je to rizicno po okolis, a rizik je naravno tako tesko predvideti. Isto tako, ona tuzna prica kako ce neko vec naci resenje za bilo kakvu nepogodu mi je sve draza, rasterecujuca, osmisljava mi dokolicu.

Richard Branson, vlasnik svega sto ima Virgin u imenu (kao Virgin Atlantic, Virgin Magestores, itd.), je obecao nagradu od 25 miliona dolara za isplativo resenje kojim bi se tokom vremena odstranile naslage stetnih gasova iz atmosfere.

Creative Commons License
Neodinamika by Arsenijevic and Mitrovic is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported License.